Šta je prostata i čemu služi
Prostata je žlijezda veličine oraha smještena ispod mokraćne bešike. Kroz nju prolazi mokraćna cijev, pa svaka promjena njene veličine može uticati na mokrenje — i upravo zbog tog anatomskog položaja se promjene na prostati najčešće prvo primijete kroz navike mokrenja, a ne kroz bol.
Njena osnovna uloga je proizvodnja tečnosti koja čini dio sjemene tečnosti i pomaže u ishrani i pokretljivosti spermatozoida. To je normalna, zdrava funkcija koja se s godinama mijenja kao i sve ostalo u organizmu.
Kako se prostata mijenja s godinama
Postepeno uvećanje prostate je uobičajena pojava kod starenja i u velikoj većini slučajeva je dobroćudno — u medicini se naziva benigna hiperplazija prostate. Nije rak i ne prelazi u rak. Učestalost raste s godinama: rijetka je kod muškaraca u tridesetim, a vrlo česta kod onih u sedamdesetim i osamdesetim.
Zato što prostata obavija mokraćnu cijev, uvećanje može suziti prolaz i promijeniti način mokrenja. Promjene se obično razvijaju sporo, tokom godina, pa ih je lako pripisati godinama i ne spomenuti ih nikome.
Pored dobroćudnog uvećanja, postoji i upala prostate (prostatitis), koja se za razliku od uvećanja javlja i kod mlađih muškaraca, te rak prostate, jedan od najčešćih karcinoma kod muškaraca. Važno je znati da se ova stanja mogu preklapati po tegobama, ali su potpuno različita — i da samo ljekar može utvrditi o čemu se radi.
Kada je vrijeme za razgovor sa ljekarom
Postoje promjene koje vrijedi spomenuti ljekaru porodične medicine, čak i kada ne izgledaju ozbiljno i kada ne izazivaju bol. Među njima su:
- češće ustajanje noću radi mokrenja nego ranije
- slabiji ili isprekidan mlaz
- potreba da se čeka da mokrenje počne
- osjećaj da bešika nije potpuno ispražnjena
- iznenadna, teško odgodiva potreba za mokrenjem
Ove promjene su najčešće posljedica dobroćudnog uvećanja, ali ih vrijedi provjeriti upravo zato što se ne može znati unaprijed. Ranije javljanje ljekaru znači i više dostupnih opcija.
Postoji i drugi, jednako važan razlog za razgovor: rani stadij raka prostate obično ne izaziva nikakve tegobe. Odsustvo simptoma zato nije dokaz da je sve u redu, i to je glavni razlog zbog kojeg se preventivni razgovor uopšte preporučuje.
Kada se ljekaru treba javiti bez odlaganja
- krv u mokraći ili u sjemenoj tečnosti
- potpuna nemogućnost mokrenja
- jak bol u donjem dijelu trbuha, preponama ili leđima
- povišena temperatura praćena tegobama pri mokrenju
Ovo su stanja za hitnu medicinsku pomoć, a ne za čekanje i posmatranje.
Pregledi: šta zapravo pokazuju
Dva pregleda se najčešće spominju kad je prostata u pitanju, i oko oba postoji dosta zabune.
PSA — analiza krvi
PSA je bjelančevina koju stvara prostata i mjeri se običnom analizom krvi. Povišen nalaz ne znači automatski rak. PSA može biti povišen i zbog dobroćudnog uvećanja, upale, nedavne fizičke aktivnosti poput vožnje bicikla, ili nedavnog pregleda same prostate. Isto tako, uredan nalaz ne isključuje potpuno postojanje bolesti.
Zbog toga se PSA ne posmatra kao presuda nego kao jedan podatak koji ljekar tumači zajedno sa godinama, porodičnom istorijom i ostalim nalazima. Odluka o testiranju se donosi u razgovoru sa ljekarom.
Digitorektalni pregled
Kratak pregled kojim ljekar opipava površinu i konzistenciju prostate. Traje svega nekoliko trenutaka. Mnogi ga odgađaju godinama zbog nelagode, iako je riječ o rutinskom pregledu koji urolozi rade svakodnevno.
Od kojih godina
Preporuke se razlikuju od zemlje do zemlje, ali se najčešće spominje razgovor o preventivnim pregledima od pedesete godine. Ranije, otprilike od četrdeset pete, razgovor se preporučuje muškarcima kod kojih je rak prostate postojao u bližoj porodici — kod oca ili brata. Konkretan raspored za pojedinca određuje ljekar.
Navike koje podržavaju opšte zdravlje
Nijedna navika ne može garantovati da do bolesti neće doći. Ono što je poznato jeste da isti činioci koji čuvaju srce i krvne sudove djeluju povoljno i na opšte zdravlje u srednjim i kasnijim godinama:
- Redovno kretanje. Uobičajena preporuka je oko 150 minuta umjerene aktivnosti sedmično — brzo hodanje se računa.
- Održavanje tjelesne težine u zdravom rasponu, naročito obima struka.
- Raznovrsna ishrana sa dosta povrća i voća, uz manje prerađenog mesa.
- Prestanak pušenja. Od svih navedenih stavki, ova ima najširi dokazani učinak na zdravlje.
- Umjerenost sa alkoholom i dovoljno tečnosti tokom dana.
- Dovoljno sna i briga o krvnom pritisku i šećeru u krvi, koji se često provjeravaju istim pregledom.
Vrijedi reći i ono što se rjeđe čuje: dokazi za pojedinačne dodatke ishrani u ovoj oblasti su ograničeni i neujednačeni. Nijedan dodatak ishrani nije zamjena za pregled, dijagnozu ni terapiju, a neki mogu stupiti u interakciju sa lijekovima koji se već uzimaju — što je razlog da se svaka takva upotreba spomene ljekaru ili farmaceutu.
Četiri raširena mita
„Promjene pri mokrenju znače rak"
Najčešće ne znače. U velikoj većini slučajeva radi se o dobroćudnom uvećanju prostate. Ipak, razlika se ne može utvrditi bez pregleda — a to je razlog za javljanje ljekaru, ne za paniku.
„PSA test daje konačnu dijagnozu"
Ne daje. PSA je jedan pokazatelj među više njih. Povišen nalaz najčešće ima dobroćudno objašnjenje, a uredan nalaz ne isključuje sve. Dijagnozu postavlja ljekar na osnovu ukupne slike.
„Nema tegoba, znači nema potrebe za pregledom"
Ovo je najrizičnija pretpostavka od sve četiri. Rani stadij raka prostate obično protiče bez ikakvih tegoba, i upravo se zato preventivni razgovor sa ljekarom preporučuje prije nego što se bilo šta primijeti.
„To ide uz godine, tu se ništa ne može"
Promjene jesu česte s godinama, ali „često" nije isto što i „nerješivo". Za dobroćudno uvećanje postoje utvrđeni pristupi koje ljekar bira prema stepenu tegoba — od praćenja i promjena u navikama do terapije.
Šta pitati ljekara
Pregled traje kratko, pa pripremljena pitanja pomažu da se iz njega izvuče više. Nekoliko korisnih:
- Da li je s obzirom na moje godine i porodičnu istoriju vrijeme za razgovor o preventivnim pregledima?
- Šta konkretno pokazuje moj nalaz i šta bi bio sljedeći korak ako nešto odstupa?
- Koliko često bi u mom slučaju trebalo ponavljati provjeru?
- Da li neki od lijekova koje već uzimam utiče na mokrenje?
- Postoji li nešto u mojim navikama što bi vrijedilo promijeniti prije sljedeće kontrole?
Ukratko
- Uvećanje prostate s godinama je česta i najčešće dobroćudna pojava.
- Promjene u mokrenju vrijedi spomenuti ljekaru, i kada ne bole.
- Rani stadij ozbiljnijih stanja obično ne daje nikakve znakove — zato odsustvo tegoba nije dokaz da je sve u redu.
- PSA je koristan podatak, ali sam po sebi nije dijagnoza.
- Razgovor sa ljekarom porodične medicine je prvi i najjednostavniji korak.
Izvori i dalje čitanje
Tekst je pisan prema opšteprihvaćenim informacijama javnozdravstvenih ustanova o zdravlju prostate. Za provjerene i detaljnije informacije korisni su sajtovi nacionalnih zdravstvenih ustanova i udruženja urologa, kao i razgovor sa ljekarom porodične medicine, koji jedini može uzeti u obzir pojedinačnu situaciju.